Vrijeme je nove pismenosti
U digitalnom dobu, u kojem je proizvodnja i distribucija medijskih sadržaja postala dostupna svakom pojedincu, nova pismenost uključuje sposobnost pronalaženja informacija, njihove kritičke analize, razumijevanja konteksta, stvaranja i odgovornog dijeljenja. Jedni ju zovu digitalna, drugi medijska, a treći će nam reći da je vrijeme za pismenost o umjetnoj inteligenciji.
Digitalna inkluzija
Prema DESI 2025 pokazateljima, samo 27,26% hrvatskih građana u dobi od 55 do 74 godine ima osnovne digitalne vještine. Budući da je prema Popisu stanovništva iz 2021. godine oko 1,7 milijuna građana starije od 50 godina, može se procijeniti da više od milijun osoba starijih od 55 godina nije u mogućnosti samostalno koristiti javne e-usluge.
U našem se istraživanju iz 2021. godine, 86% ispitanika se složilo da bi sve jedinice lokalne samouprave trebala imati centar digitalne inkluzije u kojem građani mogu dobiti pomoć za pristup i korištenje digitalnih sadržaja.
Informatika kao temeljna kompetencija
Izbornost učenja informatike dovela je do toga da mnoge srednje škole u svojim kurikulumima uopće nemaju informatiku od drugog do četvrtog razreda, čak ni kao izborni predmet. Učenici tih škola digitalne kompetencije moraju stjecati samostalno ili kroz izvanškolske aktivnosti, zbog čega će biti ograničena njihova sposobnost pametnog sudjelovanja u digitalnom društvu.
Kritička analiza medijskih sadržaja
Kompetencije medijske pismenost pomažu učenicima u razumijevanju tema koje proučavaju, potičući neovisno razmišljanje i donošenje informiranih zaključaka kroz cijeli proces učenja. Analiza odgovora na pitanje o analizi medijskih sadržaja u Telecentrovom istraživanju iz 2024. godine pokazuje jasnu razliku u percepciji kritičkih vještina među učenicima i školskim osobljem.
Obuka nastavnika
U Strategiju digitalne Hrvatske, Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja i Program politike „Put u digitalno desetljeće 2030.“ uvršten je dio naših smjernica kreatorima javnih politika. Programi digitalnog obrazovanja nastavnika uključit će razvoj kompetencija timskog projektnog učenja, kritičke analize informacija, digitalnog pripovijedanja, programiranja te oblikovanja, obrade i distribucije multimedijskih sadržaja na internetu.
Medijska pismenost i kreativne komunikacije
Telecentrovo istraživanje iz 2025. bavi se utjecajem kreativnih komunikacija na razvoj medijske pismenosti. Suvremeni medijski utjecaj rijetko počiva na činjenicama, a često na oblikovanju doživljaja. Poruke postaju uvjerljive kroz narativ, ritam, vizualne kodove i emocionalne okidače. Bez uvida u te mehanizme, analiza sadržaja ostaje površna i svodi se na provjeru točnosti, dok stvarni razlozi širenja i prihvaćanja poruka ostaju neobjašnjeni.
Media Lab
Na Media and Information Literacy Forumu koji je UNESCO organizirao 2014. u Parizu, usvojena je Telecentrova preporuka o otvaranju medijskih praktikuma u obrazovnim ustanovama. Medijska pismenost se najbolje razvija kada se analitičke vještine povežu s produkcijom sadržaja kroz kratke i iterativne projektne cikluse. Naši su prijedlozi projektnog učenje već ugrađeni u strukovni kurikulum za medijske tehničare i u stručni studij multimedijske produkcije.
Korištenje umjetne inteligencije
U našem istraživanju iz 2024. čak 67% nastavnika i 77% stručnih suradnika i ravnatelja navodi potrebu za edukacijom o komunikaciji s umjetnom inteligencijom. Za razliku od njih, gotovo pola učenika smatra da im takve edukacije nisu potrebne.
