Vrijeme je nove pismenosti
U digitalnom dobu, u kojem je proizvodnja i distribucija medijskih sadržaja postala dostupna svakom pojedincu, nova pismenost uključuje sposobnost pronalaženja informacija, njihove kritičke analize, razumijevanja konteksta, stvaranja i odgovornog dijeljenja. Jedni ju zovu digitalna, drugi medijska, a treći će nam reći da je vrijeme za pismenost o umjetnoj inteligenciji.
MAD Lab
Medijska pismenost se najbolje razvija kada se kritička analiza poveže sa stvaranjem sadržaja. Zato MAD Lab razvijamo kao projektno orijentiran Media, AI & Digital Literacy praktikum u kojem studenti, nastavnici i učenici uče kroz produkciju podcasta, multimedijskih obrazovnih sadržaja, konferencija i digitalnih medijskih kampanja.

Obuka nastavnika
U Strategiju digitalne Hrvatske, Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja i Program politike Put u digitalno desetljeće 2030. uvršten je dio naših smjernica kreatorima javnih politika. Programi digitalnog obrazovanja nastavnika uključit će razvoj kompetencija timskog projektnog učenja, kritičke analize informacija, digitalnog pripovijedanja, programiranja te oblikovanja, obrade i distribucije multimedijskih sadržaja na internetu.

Kreativne komunikacije
Telecentrovo istraživanje iz 2025. pokazuje kako medijske poruke postaju uvjerljive kroz narativ, ritam, vizualne kodove i emocionalne okidače. Bez uvida u te mehanizme, analiza sadržaja ostaje površna i svodi se na provjeru točnosti, dok stvarni razlozi viralnosti popularnih sadržaja ostaju neobjašnjeni.
Digitalna inkluzija
Prema DESI 2025 pokazateljima, samo 27,26% hrvatskih građana u dobi od 55 do 74 godine ima osnovne digitalne vještine. Budući da je prema Popisu stanovništva iz 2021. godine oko 1,7 milijuna građana starije od 50 godina, može se procijeniti da više od milijun osoba starijih od 55 godina nije u mogućnosti samostalno koristiti e-usluge javne uprave.
U našem se istraživanju iz 2021. godine, 86% ispitanika složilo da bi sve jedinice lokalne samouprave trebala imati centar digitalne inkluzije u kojem građani mogu dobiti pomoć za korištenje sustava e-Građani.

Informatika kao temeljna kompetencija
Izbornost učenja informatike dovela je do toga da mnoge hrvatske srednje škole u svojim kurikulumima uopće nemaju informatiku od drugog do četvrtog razreda, čak ni kao izborni predmet. Učenici tih škola digitalne kompetencije moraju stjecati samostalno ili kroz izvanškolske aktivnosti, zbog čega će biti ograničena njihova sposobnost pametnog sudjelovanja u digitalnom društvu.
Medijska pismenost
Telecentrovo istraživanje iz 2024. godine pokazuje da stručni suradnici i nastavnici u hrvatskim srednjim školama nemaju povjerenje u vještine učenika potrebne za kritičku analizu medijskih sadržaja.

Korištenje umjetne inteligencije
U našem istraživanju iz 2024. čak 67% nastavnika i 77% stručnih suradnika i ravnatelja iz hrvatskih srednjih škola navodi potrebu za edukacijom o komunikaciji s umjetnom inteligencijom. Za razliku od njih, gotovo pola učenika smatra da im takva edukacija nije potrebna.


